ODLOMCI IZ DNEVNIKA BORISLAVA PEKIĆA
Sreda, 23. mart 1983. godine (nastavak)
Izvodi iz pisma Mirjane Anđelković (s komentarom)
Danas sam dobio jedno pismo iz Novog Sađa datirano 11. marta 1983. i pisano od Mirjane Anđelković, profesora s radom u Narodnoj biblioteci, koja se očevidno bavi studijama mojih knjiga.
Pismo je vrlo ljubazno, ali ja ću se ovde zadržati na jednom problemu, problemu vremena koji nju interesuje u mojim knjigama i na jednoj čudnoj slučajnosti da ovo pismo dobijem upravo onda kada sam duboko u tom pitanju, pišući naročito sedmu knjigu Zlatnog runa gde pokušavam da to pitanje vremena tretirano kroz čitavo Zlatno runo svedem zajedno s ključem u jedan opšti ontološki zaključak. Ja ću navesti ovde samo nekoliko citata iz tog pisma.

Ona kaže:
„(...) Tako se produbljivao moj interes toliko da sam ga uobličila iz svog magistarskog rada koji radim na postdiplomskom studiju na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. (...)“
Prethodno je ona, to vidim iz uvoda, ovu temu predložila Predragu Palavestri i on je smatrao da je dobro izabrana i ohrabrio je da o tome piše. Ona dalje nastavlja:
„ (...) Moja tema je iz oblasti teorije književnosti i glasi ’Problem vremena u romanesknoj prozi Borislava Pekića’. Zasada se moj rad odvija u okvirima teza:
1. ’Vreme kao fizička, filozofska i psihološka kategorija’.
2. ’Fenomenalno vreme’. Vreme u književno-umetničkom delu. Antičko, srednjovekovno i moderno shvatanje vremena u književnom delu. Moderna proučavanja ovog prob1ema u nauci o književnosti.
3. Elementi koji omogućavaju zapažanje ovog fenomena u prozi Borislava Pekića.
4. Koje perspektive vremena nudi delo Borislava Pekića.
5. Odnos vreme – prostor, odnos siže – fabula u strukturi koju sugeriše vreme.
6. Pamćenje i ’retencija’.
7. Čitaočevo vreme, faze čitanja, faze postčitanja.
8. Problem vremena i njegov uticaj na strukturu dela.
9. Filozofsko-psihološke perspektive vremena.
10. Filozofska dimenzija vremena, beskonačnost i njene mogućnosti.
11. Kompozicija dela i njen odnos prema vremenskoj perspektivi.
12. Jedinstven vremenski okvir i postupak u njegovom ostvarivanju u delu Borislava Pekića. (...)“
Mislim da su ovde za mene od interesa ove poslednje četiri tačke: filosofsko-psihološke perspektive vremena, filosofska dimenzija vremena, kompozicija i vreme i jednistven vremenski okvir. To su naročito stvari koje me sad interesuju. Da, ima još i tačka 13, to je:
„Glagol u konkretizaciji vremenske perspektive“, što je takođe za mene od interesa.
Moram reći da pored zadovoljstva što vidim da moj rad budi ozbiljniji jedan interes u naučnim krugovima, postoji jedna znatiželja, jer sam duboko uveren da ne samo da mlada Anđelkovićeva može nešto da nauči o mom shvatanju vremena, verovatno ja mogu od nje da naučim nešto o tome kako drugi gledaju na moje shvatanje vremena, odnosno kako tumače moje shvatanje vremena, ukoliko ga i kako u knjigama vide. Ima još jedan citat koji bih naveo. Ona kaže:
„(...) Do sada sam razmišljajući o Vašem delu pokušala da dokučim Vaš postupak u realizaciji umetničkog doživljaja dela u kome i vreme čini deo. Uverena sam da je vreme ona tačka oslonca oko koje se plete bogatstvo estetskog doživljaja, koje nudi Vaša knjiga, dozvoljavajući komunikaciju na višem nivou. (...) “
Mislim da je ovde sasvim u pravu. Najzad ona kaže:
„(...) Takođe Vas molim ako imate malo vremena i ako smatrate za korisno da mi napišete nekoliko reči o svom shvatanju hronotopa, kako kaže Bahtin , a ja sam slobodna da upotrebim taj termin, jer mislim da odgovara ideji vremena, prostora u Vašem delu. Kako se kao stvaralac nosite s idejom vremena i šta tu smatrate bitnim? (...) “
Mislim da ću morati da pronađem nešto vremena da zasada Anđelkovićki odgovorim, obećam naime da ću joj pomoći, pa da eventualno upriličim s njom jedan sastanak u Beogradu ukoliko ona svoju tezu dotle ne završi, u šta, kako po pismu vidim, sumnja i sama. A da joj pomognem u prvom redu nekim izvodima iz svojih dnevnika, iz svojih beležaka o Zlatnom runu, jer upravo tamo se ja bavim pitanjima vremena na teoretskom planu.
No comments:
Post a Comment